Vlasnici garsonjera u većim gradovima od novca koji traže za svojih tridesetak kvadrata mogu da kupe i do tri kuće sa zemljištem na selu. Ilustracije radi, kuće u okolini Banovića, Gornjeg Vakufa i Maglaja moguće je pazariti i za 20.000 KM, ili koju hiljadu više, dok je za garsonjeru u jezgru Banjaluke, Sarajeva ili Tuzle neophodno izbrojati minimalno 60.000 KM, pišu Nezavisne novine. Stručnjaci kažu da je na ovakve drastične razlike u cijenama stambenih objekata u urbanim i ruralnim sredinama uticao niz faktora, uključujući i teške uslove za život u seoskim, i znatno lagodnije u gradskim naseljima. Primjera radi, život na selu nerijetko podrazumijeva i loše vodosnabdijevanje, vožnju po makadamskim putevima, ali i daljinu od prodavnica, zdravstvenih ustanova, srednjih škola i slično, što je mnoge nagnalo da napuste svoja ognjišta i odu na gradski asfalt.
Mladi su najugroženija društvena grupa u BiH, a analize pokazuju da bi čak 37 odsto njih napustilo zemlju zauvijek, 40 odsto na duže vrijeme, a samo devet odsto ih je već preuzelo konkretne korake za odlazak. Analiza stanja i potreba mladih Instituta za razvoj mladih “Kult” u Federaciji BiH jasno pokazuje da 60 odsto mladih u BiH ne može doprinijeti kućnom budžetu, a 23 odsto živi u domaćinstvima sa primanjima manjim od 1.000 KM mjesečno.
To see images please visit: Working meeting 27/06/2014 ...